KLASTER „PROBAJ DOMAĆE“ PREDSTAVLJEN U TIVTU
„Na šta tačno mislimo kada kažemo: „Probaj domaće“?
Klaster „Probaj domaće“ je izrastao iz sajmova tradicionalnih proizvoda kao što su vino, pršuta, masline, sir i med, kao i prerađevina od voća i povrća koje se spremaju po tradicionalnoj recepturi.
Na ovim okupljanjima, proizvođači iz Crne Gore su mirisom i ukusom svojih proizvoda podsjećali na ono najbolje što crnogorska trpeza ima da ponudi.
CEO*TEKST Na Sajmu tradicionalnih prozvoda u Tivtu koji je održan 2. avgusta, ovaj klaster se prvi put predstavio javnosti. „Na šta tačno mislimo kada kažemo: „Probaj domaće“? To je pitanje koje nas je navelo da odgovor potražimo kroz klaster koji u sebi objedinjuje brojne renomirane proizvođače domaće hrane i piće, pa smo i svom udruženju dali upravo taj naziv“, kaže Velimir Đoković, menadžer klastera. Kako je tržište danas nemilosrdno i za one najveće na njemu, manjim poljoprivredna gazdinstvima i preduzećima nije lako da prate taj korak, pogotovo kada je riječ o promociji i predstavljanju javnosti svojih proizvoda. Vreme koje provode u proizvodnji ne dozvoljava im najčešće da se tome posvjete, a cene reklamnih kampanja su za njih preskupe. Organizator sajmova tradicionalnih proizvoda, Velimir Đoković došao je na ideju da ode korak dalje u saradnji sa svojim dugogodišnjim saradnicima i izlagačima i osnuje klaster u kome će, kao iskusan menadžer, moći da im pomogne upravo u ovom dijelu koji im nedostaje. Osnivanju klastera podršku je dalo Ministarstvo ekonomije jer oni upravo podstiču ovu vrstu udruživanja, a za prvo predstavljanje klaster je dobio podršku i Ministarstva poljoprivrede. Ipak, najveću potporu ovoj ideju dali su upravo članovi klastera ali i oni koji to još nijesu, želeći da što pre postanu. „Zaintresovanost medija, radoznalost javnosti, ali prije svega interesovanje ozbiljnih proizvođača da nam se pridruže najbolji su pokazatelj da smo na pravom putu“, istakao je Đoković. „Očekujemo da ćemo apliciranjem kod stranih fondova, ali i kod domaćih institucija, moći da unaprijedimo promociju domaćih proizvoda kako u Crnoj Gori tako i van nje, kao i da pomognemo proizvođačima da lakše ostvare svoje projekte i ideje i da se pozicioniraju na tržištu“. Đoković je dodao da je u postupku registracije još jedan klaster koji će okupiti one koji se bave starim zanatima, izradom suvenira i rukotvorina. UMANJI
JOŠ JEDAN USPIJEŠAN SAJAM VINA
NA PINAMA U TIVTU
Tivat je bio domaćin još jednog skupa vinara i ljubitelja vina u organizaciji firme „Đoković“.
Štandovi puni probranih vina najviše su mamili turiste koji su imali priliku da probaju tradicionalne crnogorske sorte.
Među domaćim izlagačima, poznata lica i poznate etikete, prije svega crvenih vina, ali i bijelih i roze za koja se crnogorski vinari sve češće odlučuju.
CEO*TEKST Sa prostora Bara predstavili su se crmnički proizvođači: vinarije Buk, Kopitović i Kalimut i vinari Banjo Klisić i Aleksandar Vukmanović. Lješanski proizvođači vina sa prostora Podgorice koji su te večeri otvorili svoje boce su vinarija Bogojević i vinari Milorad Globarević, Vuk Ćetković i Saša Bojanović. Iz bjelopavlićke ravnice sa područja Danilovgrada predstavila se vinarija Brajović. Miodrag Vukadinović iz Nikšića izložio je svoje originalno vino od nara. Pored domaćih, svoja vina predstavile su i dvije vinarije iz Hercegovine sa kojima firma „Đoković“ ima višegodišnju uspješnu saradnju. Zato nam je drago da su proizvodi vinarija Runjevac i Sekulović iz Trebinja izazvali dosta pažnje na Pinama u Tivtu. Gost našeg sajma iz Srbije bila je Vinarija Marić iz Župskog Aleksandrovca. Čitav događaj bio je začinjen muzikom i prelijepom atmosferom koja uvijek prati naše događaje na Pinama u Tivtu. UMANJI
KO VAS U PONEDJELJAK ČEKA NA PINAMA?
Vino svakako.
Crveno, bijelo, roze, i naravno, vinari.
Male, porodične vinarije iz godine u godinu postaju sve veće, raste broj čokota, kao i broj flaša koje čekaju da ih neko sa uživanjem otvori, omiriše, i uživa u njihovom ispijanju.Kvalitetom i stalnim usavršavanjem i sebe i postupaka proizvodnje vina, proizvođači sa prostora Crne Gore sve su prisutniji na tržištu, pa je posebno zadovoljstvo naći ih u vinskim kartama brojnih restorana, kao i na rafovima velikih marketa.
Postajući prepoznatljivi i bliži kupcu, on ih doživljava kao ozbiljne vinske marke čije etikete prate duh vina i vinara, i mora se priznati, ni u njihovom dizajnu mladi crnogorski vinari ne zaostaju.
Ovom prilikom predstavljamo 3 vinarije koje će svoja vina otvoriti 10. jula u Tivtu, na našem tradicionalnom Sajmu vina koji organizujemo na Pinama.
CEO*TEKST VINARIJA BRAJOVIĆ Sedamnaest hiljada čokota „Vinarije Brajović“ osunčani su i zaliveni suncem i kišom bjeloplavlićke regije, tačnije, njihovi vinogradi se nalaze u selu Jelenak kraj Danilovgrada. VINARIJA BUK Na stepenastim terasama u srcu Crmnice visokim do 700 metara nadmorske visine, od kojih one najviše gledaju na Skadarsko jezero, u najpoznatijem vinarskom regionu Crne Gore, smjestili su se čokoti porodične vinarije „Buk“. VINARIJA MOLA Na krševitim padinama Rogama okrenutih jugu, na lokaciji nimalo obećavajućeg naziva, Mrki krš, provjetreni vjetrom i ogrejani zracima sunca tokom cijelog dana, ljuljaju se lagano na površini od 10 hiljada kvadratnih metara grozdovi vinarije „Mola“. U ponedjeljak ćete na Pinama, pored ovih, moći da probate vina još 15 vinarija iz Crne Gore i regiona, pa se tamo i vidimo da nazdravimo svemu čega se uz vino lakše sjetiti. UMANJI
Okićena zlatnom medaljom za kvalitet na 84. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu za vino Kratošija STIMA, Vinarija Brojović nudi i Stima Vranac, kontrolisanog geografskog porijekla prepoznatljive i prijatne voćne arome.
Pored pomenutih autohtonih sorti Vranac i Kratošija, Brajovići proizvode i Merlot, Cabernet Sauvignon, Chardonnay i Tamjaniku.
Rajkovići u svojoj vinariji proizvode tri vrste vina od koje su dvije crvene a jedna bijela: izvornu crnogorsku vrstu – Vranac, Marselan – vrhunsko crveno vino proizvedeno od vina istoimene sorte čiji su roditelji cabernet sauvignon i grenache noir i Chardonnay – suho bijelo vino vrhunskog kvaliteta.
Među njima ima nekoliko vrsta: Merlot, Cabernet Sauvignon, Viognier i Vranac, a zajedničko im je da se u vino pretvaraju 6 metara pod zemljom, u vinskom podrumu u neposrednoj blizini vinograda.